TAKOdobar portal :: Lipik, Pakrac, Daruvar, Po�ega




Naši gradovi poput Babilona
Dostignuća drevnih naroda mjerljiva su najčešće prema određenoj graditeljsko-umjetničkoj ostavštini preživjeloj i prepuštenoj današnjoj civilizaciji. Naši preci gradili su drvetom, kamenom, blatom, ciglom, a svoje znanje su prenosili kroz spilje, preko kamena ili papira. Ostavili su trag, na neki način neizbrisiv, brojnim naraštajima pažljivo prenošen do danas. Kakve tragove, ljepote i znamenitosti će ostati nakon nas još ne znamo, no ono što su nama naši pradjedovi ostavili je ono što nas trenutno okružuje, i činjenica je da to trebamo čuvati i njegovati.

Krajem 19. stoljeća, ili točnije daleke 1886. godine s radom kreće filipovačka ciglana. Bila je ponos našeg kraja jer se tada umjesto blata uvodi nov način izgradnje kuća i većih građevina na našem području. Gradilo se godinama, desetljećima, pa i cijelo stoljeće, tako da prve građevine našeg područja izgrađene od glinene opeke nose tradiciju dugu 120 godina. Osim građevina, naši gradovi uspjeli su stvoriti sintezom cigle i prirode primamljiv okoliš, trenutno jedne od najatraktivnijih ponuda za brojne turiste koji posjećuju naše područje. Semiramidini vrtovi nalaze se svugdje, od centra pa sve do periferije te otkrivaju bogat utjecaj Babilona u našem kraju. Dokaz su napredne civilizacije našeg modernog doba, gdje se sustavnom brigom nesmetano razvijaju u nešto lijepo i neopisivo. Ulaz u svaki od nekoliko desetaka Semiramidinih vrtova koliko ih ima na području Lipika i Pakraca je besplatan.

Prvi Semiramidini vrtovi našeg područja nastali su još za vrijeme Boga rata 1991. godine. Iznenadno i strateški oblikovani, korišteni su razni materijali. Osim već spomenute konture od starih opeka filipovačke ciglane, upotrebljavane su i drvene pougljene grede, nigdje u svijetu još korišten materijal. Finalne konture dobivaju sredinom devedesetih godina 20. stoljeća kada se formira konačna flora koja broji više od stotinu biljnih vrsta. Pojedini vrtovi, zasigurno oni najljepši, pod zaštitom su UNESCO-a, tako da je neupitna njihova sigurnost u pogledu preuređenja i sustavnog upravljanja.

Semiramidini vrtovi Babilona

Semiramidini vrtovi predstavljaju jedno od sedam svjetskih čuda staroga vijeka. Poznat je još i naziv Viseći vrtovi Babilona. Prema opisima, radilo se o stepenastoj građevini na čijim su katovima bili dovoljno veliki slojevi zemlje da bi na njima rasle male šume. Vrtovi su budili veliku pažnju jer su bili poput oaze u pustinji, a na polijevanju vrtova radilo je više od stotinjak robova svakodnevno vukući vodu iz Eufrata. Postoje brojne legende kako, tko i zašto ih je sagradio, od kojih je možda najinteresantnija ona koja kaže da je Semiramida bila obična dvorska dama na dvorcu nekog asirskog kralja. Pošto je stekla njegovu naklonost, postala mu je ženom. Jednom ga je prilikom nagovorila da joj na pet dana da vlast u ruke. On je to i uradio, a Semiramida ga je bacila u tamnicu i nastavila vladati sama. Proslavila se kao vojskovođa, no i kao graditeljica Visećih vrtova. Postoje razne rekonstrukcije kako su točno izgledali Viseći vrtovi no činjenica je da njihova ljepota nikad više ne može biti stvarna i prema brojnim pisanim materijalima ne može se dočarati.

Ostale slike nalaze se u fotogaleriji

Postavljeno 11.08.2007. by Marko Barčan
Broj otvaranja:8228
Facebook komentari


Prijava na TD portal

Korisničko ime:

Lozinka:

Ne možete dodavati komentare jer niste prijavljeni na TD portal.

Da bi se prijavili, morate biti registrirani. Ukoliko još niste registrirani, registrirati se možete u 20ak sekundi klikom na sljedeći link
KOMENTARI (Beta verzija) Pravila komentiranja
Trenutno nema komentara
Vezano
Copyright 2004-2007 TAKOdobra.com :: Design and programming by Dejan Ili試
Registrirajte se na TAKOdobar portal

Korisnič«Ż ime

Lozinka

E-mail:

Izaberite podru誥 sa kojeg dolazite:

NAPOMENA:TAKOdobra.com ni na koji na詮 nije odgovorna za sadr�aj i komentare postavljene od strane posjetitelja. Za sve objavljene sadr�aje pod pojedinim loginom odgovoran je isklju詶o korisnik koji ga koristi. Komentari podlije�u va�e橭 zakonima RH i pri tome nagla�avamo: zabranjena je svaka rasna, vjerska, spolna, nacionalna i etni諡 diskriminacija te veli衮je fa�izma i nacizma. Ukoliko se sla�ete s uvjetima kliknite na REGISTRIRAJ SE, u suprotnom odustanite od registracije.