TAKOdobar portal :: Lipik, Pakrac, Daruvar, Po�ega




Intervju: Marija Lokner-Zanetti
Grad Lipik ve godinama moe biti zadovoljan jakim gospodarstvom koje ima zahvaljujui Lipik - Glasu, Studencu, Ribnjaarstvu i nekim drugom manjim tvrtkama. Dobra gospodarska slika trebala bi uskoro biti jo bolja obzirom da se naveliko najavljuje izgradnja Poduzetnike zone u Lipiku. Bio je to povod za razgovor s Marijom Lokner - Zanetti, proelnicom Upravnog odjela za gospodarstvo i drutvene djelatnosti u Gradu Lipiku s kojom smo porazgovarali i o ostalim gospodarskim temama.

PODUZETNIKA ZONA E PREPORODITI LIPIK

U posljednje vrijeme puno se govori o buduoj Poduzetnikoj zoni u Lipiku. O kolikoj se povrini radi?

Potpisali smo ugovor o darovanju zemljita za prvi, manji dio od 1,9 hektara povrine namijenjene izgradnji poduzetnike zone, za koju smo ve imali Ugovor o pravu graenja i na tom smo dijelu ve izgradili infrastrukturu. Za drugi dio Poduzetnike zone Lipik II dokumentacija je pripremljena i dostavljena dravnom uredu za upravljanje imovinom u Zagrebu. Radi se o povrini od 9,8 hektara pa e ukupna povrina zone biti neto manja od 12 hektara. Na postojeoj zoni za koju imamo darovnicu postoji pet parcela, a u planu je na preostalom zemljitu u zoni napraviti jo oko devet parcela, od toga etiri vee i ostale parcele od 0,5 do 0,8 hektara veliine.

Zato je potpisan samo dio ugovora o darovanju?

Pojavili su se odreeni manji problemi oko imovinskih odnosa na pojedinim esticama i rjeavanje toga je u tijeku. Konkretno radi se o pitanju povrata zemljita, ali ne bi trebalo biti veih problema i oekujem da e ugovor o darovanju ostatka zemljita za zonu biti potpisan moda ak poetkom 2008. godine. im bude potpisan ugovor o darovanju ostatka zemljita pristupit emo ureenju komunalne infrastrukture, a vrijednost radova je procijenjena na oko 1,5 milijuna kuna. Sredstva e se planirati u proraunu za iduu godinu ali emo se ponovo javiti na natjeaj za ureenje poduzetnikih zona i nadam se da emo ponovo naii na potporu Ministarstva gospodarstva, rada, malog i srednjeg poduzetnitva i da e oni u odreenom dijelu financijski pomoi ureenje ostatka zone.

Rekli ste da je dio zone ureen. to je napravljeno po pitanju komunalne infrastrukture?

U postojeoj poduzetnikoj zoni izgraena je vodovodna i kanalizacijska mrea, prikljuci za struju i telefon e biti u funkciji kada budemo znali koliko e biti korisnika zone, a napravljeni su i nogostupi i ceste koje e uskoro biti i asfaltirane.

Koja je vrijednost tih radova?

Ukupna vrijednost uinjenih radova je 1.392.354,39 kuna. Sredstva su osigurana dijelom od Ministarstva gospodarstva koje je dalo 800.000 kuna, dok je ostatak osigurao Grad Lipik.

Ulaganje od 10 milijuna eura

Kada se govori o ulaganju u zonu spominju se deseci milijuna eura. Imate li saznanja kolika bi mogla biti objektivan ulaganja u lipiku zonu?

Od pojedinih potencijalnih investitora dobili smo pisma namjere i prema tome mogu procijeniti da e ulaganje biti oko 10 milijuna eura.

Koji su investitori iskazali interes za ulaganje u zonu?

Tvrtka Agrobiv iz Rijeke koja se bavi proizvodnju krunih proizvoda i pekarskih kolaa. Moram rei da je njihov program krasan, ekoloke prirode i vezan uz na turizam, te nastojanje da se primjenjuje prirodna proizvodnja koristei naa prirodna bogatstva. Njihovi bi proizvodi bili pod brandom Eko Mavrovi. Traili su 2.000 etvornih metara na kojima planiraju izgraditi kolaaru, pekaru, u planu je ekstrudacija to je novi program zdravih proizvoda iz ekolokog brana, te pogon mjeaonice i prerade povra. Dakle oni bi u Lipiku mogli razviti i dobru kooperaciju na korist naih domaih poljoprivrednih proizvoaa. Procijenjena vrijednost ove investicije je oko 2 milijuna eura. Interes su iskazali i predstavnici tvrtke Proelje iz Zagreba. To je graevinska tvrtka koja bi u Lipiku izgradila pogon za proizvodnju elemenata za gospodarske objekte u poljoprivredi. Oni su znaajni zbog razvoja stoarstva i svinjogojstva na naem podruju, zatraili su povrinu od 1,1 hektara na kojoj e izgraditi betonaru, bloketaru, drvni pogon i skladite, a investicija je neto vea od 1,6 milijuna kuna. Za ove investitore predvien je prostor u ve postojeoj zoni s time da Proelje planira proirenje i na novi dio zone.

Ima li interesa stranih investitora?

Pismo namjere uputila nam je i njemaka tvrtka Caparol, za sada najjai investitori koji je najavio ulaganje od oko 6,5 milijuna Eura. Ova se tvrtka bavi proizvodnjom graevinskih materijala za fasade te izradom boja i lakova, a u Lipiku, na povrini do 1,5 hektara planiraju izgraditi tvornicu graevinskih materijala. Za Lipik su se odluili zbog blizine izvora sirovinske baze, odnosno kvarcnog pijeska.

Navodno je veliki interes iskazala i njemaka tvrtka Soltech. Kakav je njihov projekt?

Tvrtka Soltech, koja nam je takoer uputila pismo namjere, bavi se proizvodnjom solarnih kolektora i u Lipiku su planirali izgraditi novu tvornicu solarnih elija. Problem je u tome to su od nas traili povrinu od 10 hektara, a taj zahtjev mi neemo biti u mogunosti u cijelosti ispuniti i vjerojatno e im biti ponuena manja povrina. Veliinu i vrijednost projekta nisu spominjali ali su naveli da bi u startu otvorili od 50 do 100 novih radnih mjesta.

Ima li potencijalnih investitora s podruja Lipika i Pakraca?

Interes je za sada iskazala tvrtka Staklo SLS i trgovaki obrt Vladimir Olivijeri. Moram rei da gotovo svakodnevno primam pozive od gospodarstvenika koji se interesiraju za uvjete u buduoj zoni, i mogu rei da je interes za sada vrlo velik.

Ostvare li se ova ulaganja to e znaiti i otvaranje novih radnih mjesta. O kojoj brojci moemo govoriti?

Po statistikim podacima iz Zavoda za zapoljavanje na naem podruju imamo oko 230 do 250 nezaposlenih ljudi. Ostvare li se najavljena ulaganja gotovo u potpunosti bi rijeili problem nezaposlenosti jer u prvoj fazi oekujemo otvaranje 200 radnih mjesta.

Zona pokreta razvoja

Osim navedenih prednosti to e jo budua zona znaiti za gospodarstvo Lipika?

Ponajprije e znaiti dolazak ljudi na ovo podruje, jer evidento je da nama u Lipiku nedostaje ljudi. Otvaranje zone uzrokovalo bi brojne pozitivne promjene, otvaranje novih trgovakih centara, proirenje kola i vrtia, moda i bolji promet nekretnina.

Sigurno bi imali kvalitetniju i bogatiju uslunu djelatnost. Sve skupa bi to umnogome doprinijelo brem i boljem razvoju Lipika, ne samo po gospodarskoj osnovi nego i na drutvenom planu. Nova radna mjesta znae i dolazak ljudi iz okolnih mjesta iz gradova, a zanimljivo je da sada, od 1300 ljudi koji rade u Lipiku, 500 ih ne ivi na podruju Lipika nego dolaze iz Pakraca, Novske i slino.

Hoe li buduim investitorima u zonu biti ponuene odreene pogodnost za gradnju u zoni?

Gradsko vijee Lipika ve je prihvatilo neke pogodnosti, a odnose se na djelomino ili potpuno oslobaanje plaanja poreza na tvrtku, plaanja komunalne naknade, naknade za prikljuak na komunalnu infrastrukturu, oslobaanje plaanja prikljuka struje do 25 kilovata po graevinskoj parceli. to se plaanja komunalnog doprinosa tie ve postoji Odluka o oslobaanju 50 % iznosa od izrauna no postoji inicijativa koja e biti upuena gradskom vijeu da ih se oslobodi plaanja u cijelosti, kako bi se to bolje privuklo investitore da ulau u zonu. Osim toga vijee e odrediti i cijenu za prodaju parcela. Zanimali smo se o cijenama parcela u drugim zonama i jako su raznolike, od 5 do 50 kuna.

Koja e cijena biti predloena za lipike parcele?

Ne mogu jo uvijek sa sigurnou tvrditi ali mislim da e biti izmeu 25 i 30 kuna po etvornom metru.

O ZRC- nita novo

Kada govorimo o lipikom gospodarstvu ne moemo preskoiti ZRC. Ima li kakvih pomaka po tom pitanju?

Nemam nikakvih saznanja i jo uvijek je status quo.

Jedina novost je izjava premijera Sanader na predizbornom skupu u Lipiku kada je za rjeavanje ZRC-a i osobno garantirao. Ostaje nadati se da e to biti uinjeno nakon izbora.

Koliko se sjeam slina garancija bila je i prije etiri godine na sjednici Vlade koja je odrana u Poegi?

Sjeam se i prolo je etiri godine i nije se nita dogodilo. Nadam se da e ovog puta biti drugaije.

Ima li ZRC kakvih dugovanja prema gradskom proraunu?

Konkretno, o dugovanjima ZRC-a ne mogu govoriti, ali mogu rei da su dugovanja tvrtki prema Gradu Lipiku, i to na ime komunalne naknade, izuzetno velika i iznose oko 260.000 kuna. Dakle nije problem samo u ZRC-u. Nastojimo, koliko moemo u okviru zakonskih mogunosti, utjerati ta dugovanja.

Jeste li tuili neku tvrtku?

O tome bi trebali razgovarati s drugim slubama u Gradu Lipiku. Ono to mogu rei je da je to konstantan dug koji ne raste, a to znai da se odreena dugovanja ipak uspiju naplatiti ali istovremeno nastaju nova pa smo uvijek otprilike na toj brojci.

U posljednje vrijeme ponovo se sve intenzivnije pria o izgradnji tvornice float stakla u Lipiku. Imate li saznanja o tom projektu?

Novih informacija nemam. Znam da su ljetos u Ministarstvu gospodarstva vodili pregovori o moguoj gradnji te tvornice. to se poslije toga dogaalo, nemam konkretnih informacija, osim nedavnih najava. No, izgradi li se ta tvornica i ukoliko se ostvare najave za 200 radnih mjesta u ZRC-u, sa zadovoljstvom mogu rei da e nam u Lipiku nedostajati radne snage.

Da se jo malo vratimo na tvornicu float stakla. Spominje se i mogue oslobaanje investitora od plaanja, vjerojatno nemalog komunalnog doprinosa za izgradnju budue tvornice. Koliko je pametno odrei se tih prihoda?

Odluku o oslobaanju donijeti e gradsko vijee, a mi najprije moramo znati koliki e biti taj prostora nakon ega e se napraviti izraun i znati visina iznosa komunalnog doprinosa. Koliko je pametno odrei se prihoda? Moda je dobro u poetku pomoi investitoru i izbjei mogunost da ga u samom startu uguimo svojim nametima jer on e kroz svoje poslovanje u Gradu Lipiku te novce tijekom godina zasigurno vratiti.

Slaete li se da nekome tko investira 120 milijuna eura, koliko je najavljena vrijednost te investicije, primjerice pola milijuna eura ne predstavlja prevelik namet dok bi s druge strane ti novci itekeko dobro doli u gradskoj kasi?

Slaem se s time i ako razmiljam kao djelatnik gradske uprave, jasno je da bi nam bilo bolje da te novce naplatimo. Ali ako razmiljam kao graanin i gospodarstvenik, vie sam za oslobaanje. No konanu odluku, nakon to budemo imali konkretne podatke i pokazatelje, donijeti e gradsko vijee.

U djelokrugu vaeg odjela je i provoenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljitem. Kakva je tu situacija?

Program raspolaganja poljoprivrednim zemljitem smo donijeli jo 2002. godine i u tom periodu raspisali smo nekoliko natjeaja za zakup i prodaju zemljita. Najvei problem predstavlja neusklaeno stanje podataka iz gruntovnice i katastra to ionako sloenu zakonsku proceduru jo vie usporava. Pokuavamo to objasniti i ljudima, strankama. Neki su zadovoljni naim odgovorima ali uvijek ima i ljutnje.

Koji su jo problemi sa poljoprivrednim zemljitem?

Veliki problem je neusklaenost podataka o pojedinoj estici sa stvarnim stanjem. Kod prodaje sve te podatke u naem Odjelu moramo usklaivati. Pri tome mislim na primjerice kategoriju livade, je li 4. ili 5. kategorije, pa je li pola oranica, pola livada. U takvim sluajevima moramo od katastra traiti usklaivanje jer u gruntovnici se to tako ne vodi, a gruntovni izvadak je najbitniji dokument u cijelloj prii.

Prekomplicirana zakonska regulativa

Nije li to sve skupa prekomplicirano?

Prekomplicirano je i miljenja sam da je prije donoenja Zakona o poljoprivrednom zemljitu trebalo uskladiti gruntovni i katastarski operat. U tom bi sluaju provoenje tog zakona bio puno bre i efikasnije. Problemi se i javljaju kod zahtjeva za povrat zemljita.

Mi raspolaemo nekom esticom i ne znamo je li se netko javio za povrat tog zemljita. esticu damo u zakup i tada nam se javi trea stranka koja je podnijela zahtjev za povrat iste. U tom sluaju stranci ponudimo zamjensku zemlju ili esticu. Ako stranka inzistira na povrati iste estice tada se konzultira sudskog vjetaka i ako se estice ne moe vratiti, odnosno ako nije negdje u sredini bloka, tada je povrat mogue napraviti. Iz svega ovoga je vidljivo da je taj proces vrlo kompliciran ali i dugotrajan.

Je li bilo sudskih sporova?

Da. Mene je jedan gospodin osobno tuio pod optubom da sam iskoristila poloaj i doprinijela nezakonitom bogaenju Grada Lipika izdavanjem njegovog zemljita u zakup. No niti u jednom sluaju nismo neko zemljite koje nije na RH dali u zakup. Drugim rijeima, vrlo paljivo i savjesno smo pristupili odraivanju tog posla, ni u jednom koraku nismo pogrijeili pa su zato taj i slini sudski sporovi protiv Grada Lipika zavrili s presudom u nau korist.

Kolika je ukupna povrina kojom raspolaete na podruju Grad Lipika?

Naim programom raspolaganja obuhvaeno je 4.908 hektara. Od toga smo prodali neto manje od 200 hektara, dok je u 680 hektara zemljita u zakupu.

Koliko se utrilo od prodaje i zakupa?

Od zakupa godinje se utri oko 120.00 kuna, a od prodaje smo zaradili oko 360.000 kuna. Kada sve zbrojimo moemo rei da smo od poetka provoenja Programa utrili oko milijun kuna.

Nedavno je odbijena ponuda Konzuma koji je bio zainteresiran za otkup lipike trnice. Zato je ta ponuda odbijena?

Generalna ponuda Konzuma nije odbijena, ve im nije odgovarao postojei prostor, odnosno bio je premalen.

A slaete li se da je trgovaka ponuda Lipika, koji pretendira postati turistiko kontinentalno sredite, skromna i siromana?

Slaem se s tom konstatacijom i bez trgovakog centra u skoroj budunosti biti emo vrlo zakinuti i neemo moi ostvariti zacrtane ciljeve. Mi u gradu imamo jo nekoliko lokacija koje moemo ponuditi za tu svrhu i nadam se da e uskoro i po tom pitanju Lipik doivjeti napredak jer nevjerojatno je da u Lipiku ne moete kupiti cipele, ak niti papue. U svakom sluaju razmilja se da se u budunosti napravi veliki i dobro opskrbljeni trgovaki centar.

Lipik kao sredite hrvatskog konjogojstva

Cijela zemlja, a i ire svjedoila je povijesnom povratku lipicanaca u Lipik. Govorilo se kako e konji dobiti adekvatnu skrb kroz formiranje dravne ergele u Lipiku. Od tada je prolo dva mjeseca, ima li pomaka?

Status Dravne ergele se rjeava prema modelu kakav ve postoji u akovu.

Prvi korak Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva je bio imenovanje privremenog ravnatelja gospodina Mate aia preko Hrvatskog selekcijskog centra, odgovorne osobe za formiranje Dravne ergele Lipik. Do zastoja je dolo zbog izbora, pa stoga i imenovanje nadzornog odbora i svih ostalih tijela koja e upravljati Dravnom ergelom Lipik. Formiranjem Vlade Republike Hrvatske, resorno Ministarstvo e planirati financiranje Dravne ergele u Lipiku.

Gradonaelnik Antun Haramija je nedavno izjavio da e Lipik dobiti Hrvatsku konjiku akademiju. O emu se tono radi?

Grad Lipik je pokrenuo inicijativu i osigurao inicijalna sredstva za formiranje Hrvatske konjike akademije, jer sve zemlje koje imaju razvijeno konjogojstvo imaju takve ustanove za brigu o ukupnom konjogojstvu. To je velika prilika koju Grad Lipik eli iskoristiti jer ima sve preduvjete za osnivanje takve ustanove.

Izvor: Pakraki list/www.pakrac.hr/
Postavljeno 07.12.2007. by TAKOmedia
Broj otvaranja:5022
Facebook komentari


Prijava na TD portal

Korisniko ime:

Lozinka:

Ne moete dodavati komentare jer niste prijavljeni na TD portal.

Da bi se prijavili, morate biti registrirani. Ukoliko jo niste registrirani, registrirati se moete u 20ak sekundi klikom na sljedei link
KOMENTARI (Beta verzija) Pravila komentiranja
Trenutno nema komentara
Copyright 2004-2007 TAKOdobra.com :: Design and programming by Dejan Ili試
Registrirajte se na TAKOdobar portal

Korisni諯 ime

Lozinka

E-mail:

Izaberite podru誥 sa kojeg dolazite:

NAPOMENA:TAKOdobra.com ni na koji na詮 nije odgovorna za sadr�aj i komentare postavljene od strane posjetitelja. Za sve objavljene sadr�aje pod pojedinim loginom odgovoran je isklju詶o korisnik koji ga koristi. Komentari podlije�u va�e橭 zakonima RH i pri tome nagla�avamo: zabranjena je svaka rasna, vjerska, spolna, nacionalna i etni諡 diskriminacija te veli衮je fa�izma i nacizma. Ukoliko se sla�ete s uvjetima kliknite na REGISTRIRAJ SE, u suprotnom odustanite od registracije.