Kolumne >

U posljednjoj kolumni u ovom bloku re�i �emo ne�to vi�e o savantima. To su ljudi koji su mentalno ispod prosjeka normalne populacije, ali se razlikuju u tome �to imaju talent za neko specifi�no podru�je. Nevjerojatno je samo po sebi da postoje osobe koje nisu u stanju same se odjenuti ujutro ili �ak govoriti, a izvanredno sviraju klavir, crtaju panorame gradova do najsitnijih detalja ili zbrajaju i mno�e �esteroznamenkaste brojeve napamet. Oni spadaju u iznimno rijedak fenomen, iako danas postoje studijski slu�ajevi koji se prate. Nakon filma ''Ki�ni �ovjek'' u kojem Dustin Hoffman glumi Kim Peeka, a koji je snimljen prema istinitom slu�aju �ovjeka koji je dosad pro�itao i upamtio vi�e od 12 000 knjiga, a koji je potpuno nesposoban brinuti se sam za sebe, izraz ''mono savant'' je postao puno poznatiji me�u obi�nim laicima. Sindrom savanta je jedan od najfascinantnijih fenomena u prou�avanju razli�itosti ljudske kognicije. Zbog izvanrednih sposobnosti koje su uklju�ene u ovaj sindrom, �esto se ka�e da znanstvenici ne�e otkriti sve tajne ljudskog uma i pam�enja dok ne shvate savante. Dr. Langdon Down ( isti onaj koji je otkrio Downov sindrom ) je dao ime i mono savantima. To ime zapravo dolazi iz francuskog jezika, gdje je zna�ilo ''smanjena inteligencija'', a opisivalo je osobu koja ima izvanrednu memoriju, ali koja tako�er ima velika o�te�enja kognitivnog sklopa.

Karakteristike savant – sindroma

To je rijedak sindrom, ali i stanje u kojem osoba s autizmom ili nekim drugim ozbiljnim mentalnim nedostatkom ima neku briljantnu specifi�nu sposobnost koja je u kontrastu s njezinim op�im intelektualnim stanjem. Takvo stanje mo�e biti uro�eno ili prouzro�eno razli�itim ozljedama mozga. Kod muškaraca se javlja �eš�e nego kod �ena, a specifi�ne vještine se mogu pojaviti iznenada, bez objašnjenja i isto tako mogu i nestati.

Dijele se u tri kategorije: prva se odnosi na vještine u rascjepu, jer su u potpunoj suprotnosti s op�om razinom funkcioniranja pojedinca. Druga se odnosi na talentirane savante, gdje oni pokazuju izvanredne talente koji su opet u suprotnosti s njihovom nemogu�noš�u da normalno funkcioniraju u svakodnevnom �ivotu. ( nisu sposobni brinuti se sami za sebe i trebaju stalni nadzor ). Tre�i su neobi�ni savanti kod kojih njihove izvanredne sposobnosti nisu u tolikom kontrastu s razinom funkcioniranja, ali bi se njihov talent izdvajao �ak i da spadaju po svojoj inteligenciji u prosjek populacije. Tako�er, kod ove zadnje skupine savanata je uo�eno da se u zadnjih 100 godina pojavilo manje od 100-njak takvih slu�ajeva.

Naj�eš�e vještine koje se javljaju kod savanata:

Pam�enje – izvanredna memorija je uobi�ajen dodatak savant sindromu, ali tako�er mo�e sama po sebi biti vještina. Postoje slu�ajevi gdje su savanti pamtili statisti�ke podatke o populacijama, telefonske imenike, rasporede vo�nje autobusa i sl.

Ra�unanje – izvanredna sposobnost brzog zbrajanja, mno�enja, korjenovanja i ostalih ra�unskih operacija.

Kalendarsko ra�unanje – �esto uklju�uje sposobnost imenovanja dana u tjednu u bilo kojem vremenu – od prije 50 godina, pa sve do idu�ih 40 000 godina.

Glazbene sposobnosti – uobi�ajena vještina savanata, koji imaju savršenu boju glasa i mogu odsvirati bilo koji glazbeni komad ako �uju samo jedanput.

Slikarske sposobnosti – nisu toliko uobi�ajene kao glazbene sposobnosti, ali naj�eš�e se o�ituju u izrazitom crtanju, kiparstvu i slikanju.

Govorne sposobnosti – jako rijetke, ali postoji dobro dokumentirani slu�ajevi, gdje su savanti s uro�enim ošte�enjima središnjeg �iv�anog sustava mogli prevoditi i pisati na 15 do 20 stranih jezika.

Stephen Wiltshire – ''ljudska fotokamera'' : Jedan od najeksponiranijih slu�ajeva sa izvanrednom sposobnoš�u crtanja jest Stephen Wiltshire. Ovaj 35-godišnjak se naziva i ''ljudskim fotoaparatom'', jer nakon samo jednog preleta helikopterom iznad bilo kojeg velikog grada, on je u stanju nacrtati svaki detalj panorame grada. �ak i broj ljudi na ulici. Ina�e, Stephenu je dijagnosticiran autizam kad su mu bile 3 godine i on je �ak i danas ovisan o o�evoj cjelodnevnoj skrbi, a isto tako, ima nedovoljno razvijene govorne sposobnosti.

 

 

 

Orlando Serrel – slu�ajni savant : Tako�er, poznat je slu�aj i Orlanda Serrela, koji je nakon udarca bejzbol lopticom u glavu dok je bio dijete, razvio neobi�ne sposobnosti kalendarskog ra�unanja i pam�enja vremenske prognoze svakog dana svog �ivota od dana ove neobi�ne nesre�e.