TAKOdobar portal :: Lipik, Pakrac, Daruvar, Po�ega




Nisu Pinocchia odali dugi nos i kratke noge, nego govor tijela
Svatko od vas nosi neko iskustvo iz komunikacije s drugim ljudima, posebno ako ste na neki ''intuitivan'' nain zakljuili da vam sugovornik lae o neemu ili da mu se ne svia tema o kojoj priate. Govor tijela nas esto odreuje u komunikaciji, bilo da smo toga svjesni ili ne. To se najbolje moe primijetiti kada netko lae, a geste koje ih odreuju po finoi se razlikuju ovisno o godinama osobe koja lae. Tako mala djeca pri izgovaranju lai prekrivaju usta jednom ili objema rukama, tinejderi lagano prstima trljaju usnicu, a odrastao ovjek odvlai ruku od usta i eka si nos. Takoer, postoje eksperti koji na osnovu promatranja tueg neverbalnog ponaanja, odnosno svih gesti i pokreta, mogu procijeniti to promatrana osoba u tom trenutku misli o svome sugovorniku ili o situaciji u kojoj se nalazi. Dakako, to zahtijeva puno vjebanja i znanja o pravilima neverbalne komunikacije, meutim, neke osnove koje svaki laik moe nauiti i primijeniti spomenut emo u ovom ciklusu kolumni iz podruja neverbalne komunikacije.

Pinocchio je uistinu imao osjetljiv nos.. A kakav mu je tek govor tijela bio?

Povijest neverbalnih znakova

 

Vještina ''itanja'' tuih gesti potjee još iz vremena kada su ljudi komunicirali iskljuivo putem neverbalnih signala, puno prije razvoja govora. Usprkos svojoj dugoj tradiciji, neverbalni govor se poeo prouavati tek u 60-im godinama prošlog stoljea. Openito govorei, veina ljudi smatra da je govor glavni nain meuljudske komunikacije, iako se on pojavio tek prije 2.5 milijuna godina, kada se ljudski mozak utrostruio u svojoj veliini. Do tada su ljudi komunicirali iskljuivo grlenim zvukovima i govorom tijela. Iako ponekad nismo svjesni, evolucija nam je u naslijee ostavila sposobnost da svoje misli i osjeaje izrazimo tijelom i da time utjeemo na ''intuitivne'' odluke drugih ljudi.

Ako se vratimo malo u povijest prouavanja neverbalnog govora, zaustavit emo se u 1872.godini, kada je svestrani Charles Darwin objavio knjigu ''Izraavanje osjeaja kod ljudi i ivotinja'', a koja je u isto vrijeme bila poticaj suvremenim znanstvenicima da se bave ovom temom i rezultirala otkrivanjem više od milijuna neverbalnih signala. Jedan od pionira istraivanja govora tijela je bio i Albert Mehrabian, koji se njime bavio u ve navedenim 60-im godinama 20. stoljea, te je otkrio kako je ukupan dojam neke poruke po svom sastavu 7% verbalan, 38% glasovan, a 55% neverbalan.

Ovim istraivanjima se pridruio i antropolog Ray Birdwhistell koji je prosudio da ovjek prosjeno u jednom danu rijei izgovara 11 minuta, a da prosjena reenica traje samo 2.5 sekunde. Tome je pridruio i injenicu da ovjek otprilike moe nainiti i prepoznati oko 250 000 izraza lica.

Iako se ovjek razvio i izdigao iznad svih ivotinjskih vrsti, pokreti koje ostvaruje u odreenim situacijama su gotovo predvidljivi i ne postoji nikakav nain na koji moe automatski uvjebati svoje tijelo da ne odašilje neverbalne poruke.


Neverbalna komunikacija ima daleke korjene, jo od naih predaka homo sapiensa..

''Gatam ti, gatam…''

 

Osim znanstvenih eksperata u neverbalnoj komunikaciji postoje i narodni ljudi koji dobro znaju procijeniti ovjekovo ponašanje i na temelju njega uz malo openitih reenica koje vrijede za sve prorei bliu ili dalju budunost. Naravno, govorimo o gatarama. One koriste tehniku ''hladnog itanja'', kojom postiu 80% ''tonosti'' pri proricanju. Zapravo, one pomno promatraju kako njihov klijent reagira na postavljena pitanja i izreene izjave, te na temelju toga tumae i zakljuuju što rei klijentu, tj. što on eli uti. Kako je veina ''vidovnjaka'' i gatara enskog spola, tonost proricanja budunosti je vrlo velika.

Naime, skeniranjem mozga je dokazano da ene imaju izmeu 14 i 16 mozgovnih polja za tumaenje neverbalnih znakova, dok je broj tih polja kod muškaraca prilino malen – od 4-6. Zbog toga ene npr. primjeuju tko je kakvog raspoloenja bio na zabavi, tko se kome svia, tko je s kime bio posvaan i sl, dok e jedan prosjeni muškarac završiti u svai s ljepšom polovicom, jer prema njezinim gestama nije shvatio da ''Ne.'' Zapravo znai ''Da.''

 

Kako ljudi stjeu neverbalne geste i pokrete?

 

Dugo vremena znanstvenici su se bavili pitanjem jesu li ljudima njihove geste uroene ili one pak ovise o kulturi u kojoj ive. Tako je dokazano da e veina ljudi bez obzira gdje ivi prekriiti lijevu ruku preko desne dok sjede (isprobajte sami), a promatranjem slijepe i gluhe dojenadi je zakljueno da je i osmijeh uroena gesta. I geste koje izraavaju osnovne emocije su takoer uroene, jer je u veini razliitih kultura njihovo izraavanje jednako. Meutim, neke geste su uvjetovane društvenim i kulturološkim imbenicima, pa tako muškarci pri odijevanju sakoa prvo navlae desni rukav, dok je kod ena obrnuto. Isto tako, kad muškarac prolazi pokraj ene u prepunoj ulici, obino se tijelom okree prema njoj, dok ona u istom trenutku nagonski okree tijelo od njega kako bi zaštitila grudi.

Kako je ve navedeno, veina komunikacijskih signala je u veini svijeta ista. Tako kimanje glave znai ''Da.'', a vjerojatno potjee od uroenog spuštanja glave, dok je ''Ne.'' nauena gesta. Potjee iz ranog djetinjstva, dok majka još doji dijete i povezano je s hranjenjem. Kod dojenja, kad se dojene najede, ono okree glavu s jedne na drugu stranu kako bi dalo majci do znanja da više nije gladno. Kad se bebu pone hraniti sa licom, ona se slui istom kretnjom kako bi izbjegla novu licu hrane ako je sita.

Smiješenje pak ima drugaije podrijetlo. Ono potjee iz naše primitivne ivotinjske prošlosti kada je kod veine mesodera oznaavalo prijetnju, ali ga primati upotrebljavaju kako bi pokazali pokoravanje.

Isto tako, pokazivanje zuba i širenje nosnica vuku korijene iz evolucije – tako cerekanje kod primata znai upozorenje da e pri napadu ili obrani upotrijebiti zube, dok širenje nosnica omoguuje dovoenje više kisika i priprema jedinku na borbu ili bijeg.


Mislite li da Vam je uistinu prorekla budunost?
Postavljeno 21.05.2009. by Ivana Maaroši
Broj otvaranja:5573
Facebook komentari


Prijava na TD portal

Korisniko ime:

Lozinka:

Ne moete dodavati komentare jer niste prijavljeni na TD portal.

Da bi se prijavili, morate biti registrirani. Ukoliko jo niste registrirani, registrirati se moete u 20ak sekundi klikom na sljedei link
KOMENTARI (Beta verzija) Pravila komentiranja
Trenutno nema komentara
Vezano
Copyright 2004-2007 TAKOdobra.com :: Design and programming by Dejan Ili試
Registrirajte se na TAKOdobar portal

Korisni諯 ime

Lozinka

E-mail:

Izaberite podru誥 sa kojeg dolazite:

NAPOMENA:TAKOdobra.com ni na koji na詮 nije odgovorna za sadr�aj i komentare postavljene od strane posjetitelja. Za sve objavljene sadr�aje pod pojedinim loginom odgovoran je isklju詶o korisnik koji ga koristi. Komentari podlije�u va�e橭 zakonima RH i pri tome nagla�avamo: zabranjena je svaka rasna, vjerska, spolna, nacionalna i etni諡 diskriminacija te veli衮je fa�izma i nacizma. Ukoliko se sla�ete s uvjetima kliknite na REGISTRIRAJ SE, u suprotnom odustanite od registracije.